Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) zalaže se za institucionalnu zaštitu bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini.
To je osnovna poruka koja proizilazi iz tribine održane u Sarajevu u organizaciji te akademije o temi “Prostorna, državna i etnička odrednica bosanskog jezika”.
Po riječima jednog od uvodničara, akademika Dževada Jahića, ono što društvo može učiniti jeste podrška naučnom istraživanju bosanskog jezika i zakonskoj zaštiti jezičkog naslijeđa.
Jahić je za septembar najavio naučni skup o principskim pitanjima novog pravopisa bosanskog jezika.
On problematizira što u Bosni i Hercegovini još nema signala o sistemskoj zaštiti jezičke baštine i što u mentalitetu ovdašnjeg čovjeka još nije čvrsto zaživjela svijest o jezičkom identitetu.
Primjeri iz regiona govore o sasvim drugačijem institucionalnom odnosu u smislu zaštite i osiguravanja budućnosti jezika, rekao je drugi uvodničar na ovoj tribini prof.dr. Sanjin Kodrić.
U Hrvatskoj, ističe, postoji Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i uopće nema debate o upitnosti jezika, u Srbiji je na snazi Zakon o službenoj upotrebi jezika i očuvanju tradicije, a u Crnoj Gori je osnovan Institut za crnogorski jezik i književnost te nakon toga srodni fakultet na Cetinju. Naučna produkcija tog crnogorskog fakulteta je nevjerovatna, tvrdi Kodrić.
– Kad uporedimo sva ta iskustva, vidimo jadno i odavno zabrinjavajuće naše stanje. To treba stalno govoriti da bismo stvarali svijest u javnosti i društvu o tome šta se nama dešava – Kodrićeve su riječi.
Navodi da u Mostaru, naprimjer, bosanskog jezika gotovo i nema u institucionalnom smilsu, naročito na akademskom nivou.
To su vrlo zabrinjavajući znaci, zaključuje prof.dr. Kodrić i dodaje da je naprosto neshvatljivo da univerzitetska uprava jednako tretira studij bosanskog jezika s drugim studijima.
– Ključno je, dakle, da se borimo za institucionalizaciju statusa bosanskog jezika jer bez toga on ulazi u neizvjesnu budućnost – zaključak je ovog uvodničara.
(Nezavisni.ba ⁄ FENA)
