U kalesijskoj biblioteci, u okviru manifestacije “Dani povelje” koju organizuje JU BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija, održana je promocija romana “Staza mrkog medvjeda 1463.” autora Mehmeda Đedovića.
Osim autora, o knjizi su govorili dr. Amela Delić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Tuzli, i književnik Fahrudin Sinanović.
Na početku promocije Fahrudin Sinanović je govorio o „kalesijskom književnom fenomenu“, te da više nikoga ne treba da čudi što u Kalesiji postoje književnici koji odlično pišu i osvajaju književne nagrade. Osim Mehmeda Đedovića, kao dokaz toj tvrdnji, naveo je imena književnika Džemala Poljakovića, Dragoslava Dedovića, Fajke Kadrića, Hazete Salihović – Hamzić, Azira Šabića, Hasana Paloša i mnoge druge.
Još je kazao da je „Staza mrkog medvjeda 1463.“ vrlo zanimljiv i intrigantan roman.
Amela Delić je, između ostalog, kazala da Mehmed Đedović je u romanu osjećanja straha i strijepnje prikazao na sličan način kao što je to uradio Dževad Karahasan u svom „Istočnom divanu“.
– Ovaj roman ima i nekih mitskih momenata i u tom me segmentu podsjeća na neka Rušdijeva djela. Čak je u njemu i jedna vještica, Vana, a čini mi se da vješticu sličnog imena ima i Rušdi u svom posljednjem romanu. Kad sam o tom romanu pisala, kazala sam kako volim priče u koje se upliće i mitsko. Isto mislim i u ovom slučaju. Priča o plemenu Gri koju ćete otkriti čitajući ovaj roman, fascninatna je, zanimljiva, maštovita i tajanstvena priča.
U dijelovima romana u kojima je posebno izraženo utemeljivanje priče u strahu i strijepnji, autor na dva mjesta pominje košutu/lane. Ta senzibiliziranost pisca da u slučajnom, nenamjernom ranjavanju košute u kojem prepoznaje nemoćno, nezaštićeno, pa čak i sveto biće, vidi nagovještaj nečeg lošeg što će se zbiti, meni je očaravajuća, navela je još dr. Amela Delić.
Mehmed Đedović je kazao da je devet godina radio na ovome romanu, te da je bilo momenata kada je mislio da ga neće dovršiti.
– Drago mi je da mogu roman predstaviti kalesijskoj publici. Ovaj roman je kruna moga dvije decenije dugog istraživanja kulturno-historijskog blaga Bosne i Hercegovine, prije svega starih utvrda, gradova, zidina. Želio sam ispričati priču o malom čovjeku u vrtlogu vremena kada se u Bosni prelama povijest, kazao je Mhmed Đedović.
Ovim romanom Mehmed Đedović potvrđuje da je s razlogom za svoj prethodni istorijski roman Legionar dobio dvije najprestižnije nagrade u Bosni i Hercegovini: Godišnju nagradu društva pisaca i Nagradu Skender Kulenović.
Naredni događaj u okviru manifestacije „Dani Povelje“ jeste tribina „Bosna od Kulina Bana do danas“, koja će se održati u petak, 3. septembra, u 18, sati, u velikoj sali kalesijskog BKC-a. Na tribini će govoriti prof. dr. Suad Kurtćehajić, predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin Ban”.
