Prije šest godina, 15. septembra 2011. godine, napustio nas je akademik Nedžad Ibrišimović, velikan pisane riječi, književnik evropskog i svjetskog formata. Ibrišimović je rođen 20. oktobra 1940. godine. Bio je pripovjedač, romansijer, dramski pisac, pjesnik, esejist, publicist i vajar. Prevođen je na na češki, turski, albanski, španski, arapski, engleski, francuski, njemački i talijanski jezik.
Iza sebe je ostavio bogat književni opus, ali nećemo pogriješiti ako kažemo da su ga obilježili romani „Ugursuz“, „Vječnik“, i „El Hidrova knjiga“, koja je zapravo nastavak „Vječnika“. Sa romanom „Vječnik“ u poslijeratnoj Bosni se „dogodila knjiga“, kako se to u književnim krugovima običavalo reći. Ovaj roman doživio je desetak izdanja u BiH i regionu. Rijetko koja knjiga je naišla na tko pozitivne ocjene kod svih književniih kritičara, bez obzira na njihove ideološke ili neke druge pripadnosti.
I sam Ibrišimović je govorio da je na „Vječniku“ radio punih 40 godina. Zapravo pisao ga je cijeli život. Nadžad Ibrišimović je autor i jedne od najljepših patriotskih pjesama „Bosna“.
Abdulah Sidran je za Ibrišimovića kazao da je najdarovitiji umjetnik što ga je Bosna rodila.
Izuzetno visoko mišljenje o Ibrišimovićevim romanima „Vječnik“ i „El Hidrova knjiga“ ima i Danko Plevnik, filozof, publicista i kolumnista iz Hrvatske.
– Da stvara jezikom veće nacije, Ibrišimović bi već dobio Nobelovu nagradu, iako ga samo jezik bošnjačke nacije može istinitije nagraditi – tako začudnim djelom, napisao je Plevnik u analitičkom tekstu o Ibrišimoviću u Slobodnoj Dalmaciji.
„Mogli bismo da se halalimo“
Jedan od zadnjih književnih nastupa Nedžad Ibrišimović imao je 15. juna 2011, godine, u Tuzli, u Narodnom pozorištu, gdje je promovirana njegova “El-Hidrova knjiga”. Nakon promocije i nakon večere sa prijateljima, odgovarajući na poziv potpisnika ovih redova da dođe na likovnu koloniju u Kalesiju, Ibišimović je kazao:
– Što sam bio, bio sam. Čudi me da sam i sada došao. Sad bismo mogli da se halalimo. Možda je ovo zadnji put da se vidimo.
Iste te večeri, u privatnoj prepisci, prijatelja Admiru Mešiću, iznio sam svoju zabrinutost Nedžadovim riječima. Više se nsimo vidjeli. Umro je 3 mjeseca nakon toga.
Nedžad je volio Bosnu, volio je i svoj narod
Ibrišimović je bio pisac koji je ličio na svoj narod i volio svoj narod. I svoju državu. Koja mu, nažalost, nije uzvratila kako je morala, kako je to Nedžad Ibrišimović zaslužio. Do pred sami kraj života morao je da prodaje svoje knjige da bi preživio.
– Nedžad je volio Bosnu, volio je i svoj narod. Istina je da mu nije uzvraćeno na isti način, ali on nije da da se plaho ruži Bosna, da je napadaju. Nije se borio i nije tražio samo za sebe, već je želio da država ima bolji odnos prema svim umjetnicima. Ako za života nisu imali bolji odnos prema njemu, mogu to ispraviti sada prema Nedžadovoj zaostavštini, a i boljim odnosom prema kulturi općenito, rekao nam je Oro Ibrišimović, sin Nežada Ibrišimovića, najavljujući da će uskoro izaći nova izdanja „Vječnika“ i „El Hidrove Knjige“.
Kajan: „Ponekad se zapitam, da li smo ga zaslužili kao savremenika.“
Književnik Ibrahim Kajan je kazao da je akademik Nedžad Ibrišimović bio velikan bosanskohercegovačke i evropske književnosti.
– Već svojim romanom „Ugursuz” 1968. godine ušao je na velika vrata, na sami vrh književne scene. Ponekad se zapitam, da li smo ga zaslužili kao savremenika, tolika je bila njegova veličina, kahzao je Kajan.
Nedžad Ibrišimović je bio čest gost Kalesije. Volio je i Kalesiju i na najljepši način pričao o Kalesiji.
Za književno stvaralaštvo Ibrišimović je dobio brojne nagrade, između ostalih i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za roman Ugursuz (1969), Nagrada Društva pisaca za roman Knjiga Adema Kahrimana (1992), Nagrada BZK Preporod za roman Vječnik (2005), Nagrada izdavača i knjižara BiH za roman Vječnik (2005).
Književno veče u Žepču
BZK „Preporod„ Žepče će danas, u petak, 15. septembra, u 18,00 sati, u povodu obilježavanja šeste godišnjice smrti književnika Nedžada Ibrišimovića organizirati književno veče „Sjećanje na književnika Nedžada Ibrišimovića“. O Ibrišimoviću će govoriti Hadžem Hajdarević, predsjednik Skupštine Društva pisaca BiH, prof.dr. Neven Tanović, predsjednik Matičnog odbora BZK Preporod u BiH, prof. Sanjin Kodrić i mr. književnosti Emina Đelilović.
F. Sinanović
