Kulturna manifestacija „IKRE 2017“ nastavljena je jučerašnjom promocijom romana „Fuga za Amaliju“ Safeta Berbića, književnika iz Banovića, i knjige priča „Malo čudo“ kalesijskog književnika Mehmeda Đedovića. Bilo je to jednosatno vrlo zanimljivo druženje pisaca sa publikom.
Govoreći o svom romanu Fuga za Amaliju“ Safet Berbiće je kazao da je komunikacija bila lajt motiv romana.
“Nedostatak komunikacije uzrokuje brojne nesreće, od onih naizgled bezazlenih kada npr. dvoje mladih prekinu ljubavnu vezu, preko ozbiljnijih kada, i nakon četvrt stoljeća znaju puknuti brakovi, brojni su nesporazumi na relaciji roditelj – dijete, nastavnik – učenik, a o onim nesporazumima koji uzrokuju ratove da i ne govorimo.
U namjeri da se ovim pitanjem bavim alatima komedije, naišao sam na tvrdnje učenih ljudi da je komedija najteži žanr. Povratka nazad nije bilo. Bacio sam samom sebi rukavicu u lice jer, bit će da je danas najveća umjetnost nasmijati ljude. Na izmaštanom putovanju govorećeg Osmana i gluhonijeme Amalije u starom automobilu pravio sam takve komične spletke da se čitalac mora osjećati kao da sjedi na zadnjem sjedalu i prisustvuje pravoj paradi nesporazuma. Cilj mi je bio dokazati da je invalid govoreća, a ne gluhonijema osoba. Koliko sam u tome uspio, neka sude čitaoci” kazao je Berbić, koji je boravak u Kalesiji iskoristio i za druženje sa kalesijskim osnovcima iz OŠ „Kalesija“.
Mehmed Đedović je kazao da je njegova priča „Malo čudo“ priča o bolnom odrastanju koliko i priča o umjetnosti –slikarstvu.
“Glavni lik je dječak koji je bogomdani budući slikar, neobičnog i rijetkog dara promatranja, oživljavanja bojom, linijama i oblicima, ali i dječak koji ima sasvim malen, a njemu veliki i nedostižan, san da dobije bicikl. Kada mu se ipak san ostvari pa dobije bicikl za nagradu na slikarskom natjecanju, biva to nakratko – san biva „progutan“ grubom stvarnošću, otac prodaje bicikl jer je porodica pritisnuta teškim siromaštvom”kazao je Đedović o naslovnoj priči izu svoje knjige.
“U pričama tematskim vezanim za dalju prošlost u knjizi Malo čudo, pristupam tom vremenu kao polazištu za stvaranje mogućeg svijeta događaja i ljudskih životnih tokova. Najbolji primjer za to je možda priča Šaptači Irine Kantakuzenos. Okvirno to je priča o Prokletoj Jerini i gradnji smederevske tvrđave, s natuknicama istorijske zbilje i predanja, koja su nepouzdana i podložna promjenama tokom prenošenja. Umjesto autentične istorijske stvarnosti, priča je umjetnički uvjerliva, a sadrži ljubavne motive, socijalno-psihološke, nadrealne a svi su povezani nekom vrstom onovremene „kriminalne“ istrage zločina počinjenog iz koristoljublja. Sve se niti događaja pletu oko Irine Kantakuzenos, bilo da ih je sama potakla i utječe na njihov slijed, bilo da su rezultat pripovjedačeve fikcije, kojoj je cilj da stvori jedan savremenom čitaocu zanimljiv unutarnji portret Irine Kantakuzenos, pri čemu se kao logična, nametnula ljubavna nit, mjestimice erotična, Irinina ljubavnog života, o kojem su se isplele priče o njenoj ljubavnoj nezajažljivosti i okrutnosti prema ljubavnicima” dodao je Đedović.
Kulturna manifesatcija „Ikre 2017“ nastavlja se 26. oktobra, predstavljanjem poezije Fikrete Selimović, pjesnikine iz Živinica, i izložćbom slika nastalih na likovnoj koloniji „Lukavac 2017“.
