U BKC-u promovisana knjiga „Život prije i poslije Srebrenice“: Knjiga je dug prema žrtvama genocida

http://kalesijske-novine.com/wp-content/uploads/2019/06/esnefa.jpg

U Kalesiji je održana promocija knjige „Život prije i poslije Srebrenice“ Esnefe Smajlović – Muhić. Osim autorice, o knjizi su govorili još i književnica Mensura Durgutiović, Advija Hodžić i Fahrudin Sinanović.

Knjiga je autobiografskog karaktera. Riječ je o dokumentarnoj prozi.

– Kad govorimo o genocidu u Srebrenici, odmah nam je na umu brojka 8372. To je broj žrtava ubijenih u Srebrenici. Žrtava koje su ubuili srpski zločinci. Postoji bojazan da nas ta statistika, to puko pominjanje ove brojke, dovede do toga da zaboravimo
da iza toga stoje 8372 pojedinačne ljudske sudbine. Isto toliko prekinutih života. Zbog toga je dobro da imamo knjige poput ove, u kojoj Esnefa Smajlović – Muhić opisuje stradanja ljudi u Srebrenici, rečeno je, između ostalog, na promociji.
Mensura Durgutović je kazala da autorica u autobiografskom djelu “Život prije i poslije Srebrenice” autorica govori o tragediji koja je zadesila njenu porodicu, ali i cijeli bošnjački narod, jer stradanje Srebrenice zapravo je paradigma stradanja svih
Bošnjaka tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

http://kalesijske-novine.com/wp-content/uploads/2019/06/esnefa1.jpg

– Predstavljajući život svoje porodice prije ratnih zbivanja, u toku rata i poslije genocida, autorica izaziva u nama buru emocija, empatiju sa žrtvama i poučava nas da se naša snaga krije u stoičkom prihvatanju iskušenja i sudbine, bez poginjanja glave pred agresorom, u hrabroj borbi za bolje sutra, za širenje riječi istine o ratnim zbivanjima u našoj zemlji. Velika tragedija koja je zahvatila naš narod, njenu porodicu, gubitak oca i članova rodbine, autorici je stavilo u obavezu da svojim perom dirne u ljudska srca i probudi uspavanu svijest našeg naroda, kazala je mlada književnica Mensura Durgutović.
Knjigom „Život prije i poslije Srebrenice“ Esnefa Smajlović – Muhić pridružila se plejadi književnika koji su pisali o Srebrenici kao što su: Isnam Taljić, Džemaludin Latić, Mirsad Mustafić, Hasan Nuhanović, Senahid Halilović, Mihrija Feković –
Kulović…
– Moja knjiga je dug prema svim ubijenim Bošnnjacima, svima koji su nastradali u genocidu. Knjiga je i moj doprinos kulturi sjećanja, borbi protiv zaborava, kazala je autorica Esnefa Smajlović – Muhić.