U Gradskoj biblioteci Kalesija, 29. maja, održan je okrugli sto o temi „Knjiga danas“, na kojem se razgovaralo o mjestu i ulozi knjige i biblioteke danas, o načinima popularizacije knjige i čitanja.
Osim direktora JU BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija, u sklopu koje djeluje Gradska biblioteka, okruglom stolu prisustvovali su još i književnici Azir Šabić, Fajko Kadrić, Meša Đedović, Suad Bešlić, Hasan Paloš, te prof. dr. Muhamed Omwrović, mr. Amela Delić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Tuzli, direktori osnovnih škola Fajko Hamzić, Asim Pilavdžić, Armin Hodžić i Ibrahim Sakić, zatim Mirsad Pezić, Amir Muhamedbegović, Damir Bošnjaković, mr. Dževad Tosunbegović, Nermin Bukvar, predsjednik BZK „Preporod“, Izet Bukvarević, Asmir Mešić, Alisa Fetić , Snabija Sulejmanović i Emira Bošnjaković.
Nakon uvodne riječi Fahrudina Sinanovića, čulo se nekoliko kvalitetnih prijedloga i inicijativa. Jedna od njih i osnivanje udruženja,odnosno kluba ljubitelja pisane riječi.
Meša Đedović je kazao da knjigu treba učiniti što pristupačnijom čitaocima. Naglasio je i da Gradska biblioteka treba nabavljati knjige koje se traže. Kazao je i da treba češće organizirati sastanke i razgovore o knjizi.
Prof.dr. Muhamed Omerović je kazao da je tema odlična. Istakao je da je neophodno održati sastanak sa roditeljima kako bi im se ukazalo na važnost čitanja za njihovu djecu. Kazao je da treba uraditi i popis kalesijskih autora, koje je pozvao da poklone knjige biblioteci. On je poklonio i svoju najnoviju knjigu „Škola u prirodi“ kalesijskoj biblioteci.
-Smatram da bi dobro došla emisija na lokalnim medijima o knjizi i obrazovanju. Od vrtića trebamo početi radii sa djecom kada je riječ o afirmisanju knjige, čitanja i obrazovanja. Općina treba da predvidi značajnija sredstva za štampanje knjiga i za popularizaciju knjiga. Rad u bibliotekama mora imati odgojnu komponentu, treba voditi računa kakve knjige imamo u školskim bibliotekama, kazao je prof. dr. Muhamed Omerović.
Mr. Dževad Tosunbegović je kazao dao živimo u vremenu digitalizacije i da je sve manje vremena za čitanje. On je predložio da se formiira zavičajna zbirka Kalesija i Podrinje, te da se poradi na okupljanju zavičajnih pisaca Kalesije i Podrinja. Naglasio je i važnu ulogu osnovnih škola i srednje škole kada je riječ o ovom problemu.
Nermin Bukvar je kazao da škole i prosvjetni radnici rade u teškom stanju, te da je sve prepušteno pojedincu.
Senabija Sulejmanović se složila da je teško stanje za knjigu, ali svako od nas pojedinačno može i treba nešto da uradi na afirmaciji knjige. Smatra da svaka škola treba u svojoj biblioteci imati zavičajnu zbirku sa knjigama kalesijskih autora.
Magistrica Amela Delić je na početku svog izlaganja izrazila zahvalnost svojim profesorima koji su kod nje razvili ljubav prema knjizi, prije svih rahmetli Smajilu Latifoviću i Amiru Muhamedbegoviću. Prisutnima je predstavila projekat „Razgovoroša“, koji na Filozofskom fakultetu realizira sa studentima žurnalistike.
– Ideja se pokazala odličnom. Zajedno sa studentima odaberemo neku knjigu za čitanje i onda uz kahvu razgovaramo o knjizi. Na taj način pomalo stvaramo kult knjige i kult odabranih čitalaca, kazala je Amela Delić, dodajući da će nastojati da jednu „Razgovorušu“ organizira i u Kalesiji. Istakla je i potrebu saradnje sa TV Neon.
Damir Bošnjaković je predložio da treba organizirati radionice o tome kako čitati knjigu jer, kako je kazao, djeca ne znaju da čitaju.
Književnik Fajko Kadrić je kazao da je autor najčešće prepušten sam sebi. Pozvao je sve da su učlane u biblioteku te da svako vodi dnevnik čitanja.
Suad Bešlić je istakao potrebu češćeg okupljanja i sastajanja.
Azir Šabić je kazao da su knjige skupe, ali je kazao i da je dobro da je godišnja članarina u biblioteci samo 10 maraka, te da ljubitelji knjige ipak mogu doći do onog što žele čitati. Predložio je i da pojedini učenici iz škola provedu neko vrijeme radeći u biblioteci.
Na kraju su se svi složili da postoji potreba okupljanja, da knjiga i čitanje moraju zauzimati važno mjesto u našem društvu, te da općinske vlasti moraju podržati projekte koji su u vezi sa popularizacijom knjige i čitanja. Poslije okruglog stola, druženje i ugodni razgovor o knjizi nastavljen je uz iftar i kahvu.
