Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je za prestižnu svjetsku nagradu u oblasti književnosti za djecu i mlade „Astrid Lindgren 2021“ nominovala Bajruzina Hajru Planjca iz Tešnja.
Tim povodom u izdanju IK PLANJAX ovih dana iz štampe izlaze Izabrana djela BH Planjca, u šest knjiga koje je priredio i pogovor napisao prof.dr. Muhidin Džanko.
Od 2007. godine Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je jedino nominacijsko tijelo iz BiH za nagradu „Astrid Lindgren“, ovlašteno od strane Švedskog umjetničkog vijeća (Swedish Arts Council) i predlaže kandidate iz naše države, dajući im šansu da na taj način učestvuju na natjecanju za najprestižniju nagradu za dječiju književnost u svijetu.
Književnica Astrid Lindgren rođena je 1907. godine u Švedskoj. Njena djela prevedena su na više od 95 jezika što je čini jednom od najpopularnijih pisaca književnosti za djecu. Stekla je slavu stvorivši književnu junakinju Pipi Dugu Čarapu. Umrla je 2002. godine u Stokholmu, kada je Švedska vlada u njenu čast ustanovila nagradu „Astrid Lindgren“ (Astrid Lindgren Memorial Award, ALMA).
Kako saznajemo od Planjca, njegove knjige: Habetova koliba, Bracikina družina, Mirzin dnevnik, Tajne djedovog mlina, Manguparije Mutka Genijalca i Pisac sa dva imena su uvrštene u ovu ediciju, u tvrdom povezu i upravo se planira promocija u mnogim gradovima i osnovnim školama, a distribucija, kako online, tako i po knjižarama, već je u toku. Sve knjige su doživjele više izdanja i stigle u brojne dječije ruke, ali 11 izdanja Habetove kolibe je tiraž koji je malo kom piscu u Bosni dostižan.
Podsjećamo da je nagrada “Astrid Lindgren” vrijedna pet milijuna švedskih kruna (480.000 eura), što je čini financijski najizdašnijom nagradom dječje književnosti u svijetu i jednom od najvrednijih književnih nagrada općenito.
Brojne zemlje iz cijelog svijeta (184) predlažu kandidate za ovu prestižnu nagradu.
Dobitnik nagrade za prošlu godinu je belgijski književnik Bart Moeyaert, koji je u karijeri objavio pedesetak naslova za djecu i mlade, od slikovnica i romana do poezije.
BH pisac za djecu Bajruzin Planjac je u dva navrata (2005. i 2010) osvojio Plaketu Malog princa za najbolju dječiju knjigu u regionu, (Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosni i Hercegovini) te Plaketu najčitanijeg savremenog bh. pisca za mlade Gradske biblioteke Bosanska Krupa.
Savremeni bosanskohercegovački pisac za djecu i mlade Bajruzin Hajro Planjac je, kako kaže, rođen u lijepom selu Bobare, u zlatonosnom Pousorju, nadomak Tešnja. Za Tešanj, tvrdi da je najljepši grad na Zemlji. Rođen je dva dana prije početka proljeća, one godine kada je čovjek kročio u svemir. Prvu priču objavio je kao učenik u školskom listu “Neven” 1977., a prvu knjigu Djevojka i breza 1987. g. u izdavačkoj kući “Otokar Keršovani“ iz Opatije.
U životu je obavljao razne poslove.
Karijeru je počeo kao fizički radnik u “Tehnici” iz Zagreba, zatim monter u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu, bravar u “Trudbeniku” u Doboju, mašinbravar u “4. septembru“ u Tesliću, muzičar u rock-grupi “Atomski zvuk”, menadžer na estradi, trgovački putnik – prodavač knjiga u “Otokaru Keršovaniju” iz Opatije i BIGZ-u iz Beograda, oficir u Armiji RBiH, novinar u novinama, na radiju i televiziji, zatim urednik, direktor, savjetnik, konsultant, univerzitetski profesor… Bio je glumac u popularnoj TV seriji “Viza za budućnost”.
Prije tridesetak godina poželio je da bude sam svoj šef – poduzetnik, pa je u vlastitom dvorištu osnovao književnu zajednicu “Studenac”, koja je prerasla u grupaciju Planjax, u čijem sastavu danas posluje izdavačko-štamparska kuća Planjax komerc.
Bajruzin je pravi narodni pisac. Srednju metalsku, trgovačku i saobraćajnu školu završio je u Doboju, novinarsku na Jugoslovenskom institutu za novinarstvo u Beogradu. Diplomirao je menadžment na Fakultetu poslovne ekonomije Panevropskog univerziteta “Apei-ron” u Banjoj Luci, a magistrirao na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju Univerziteta u Travniku, gdje je završio i doktorske studije, te stekao akademsko zvanje doktor ekonomskih nauka, (uža oblast menadžment), a nešto kasnije i docenturu.
Piše isključivo za djecu i mlade. Do sada je objavio desetak romana, trideset slikovnica, nekoliko knjiga poezije, priča, bajki, basni, te pet knjiga iz menadžemnta. Za svoj rad dobio je nekoliko značajnih priznanja.
U svom mjestu, kod Tešnja, a u povodu 30 godina uspješnog poslovanja, formirao je Aleju pisaca, jedinstvenu u BH. Posađena su stabala breze za 30 najtiražnijih pisaca čija su djela u proteklih 30 godina izdavali, štampali, sa kojma su se družili i koji su posjećivali ovu kuću.
Pored toga, uskoro, ispred štamparije i sjedišta firme koju posjećuju brojna djeca iz svih bh. škola, gradi – SPOMENIK KNJIZI. Kaže da je iz knjige naučio i uči i danas, da mu je knjiga dala sve što ima i da je red da joj se na neki način oduži.
Za nagradu Astrid Lindgren do sada su kandidovani istaknuti književnici za djecu i mlade: Bisera Alikadić, Nura Bazdulj-Hubijar, Šimo Ešić, Mirsad Bećirbašić, Ljubica Ostojić, Ferida Duraković, Ranko Pavlović, Jovo Čulić, Kemal Mahmutefendić, Alija H. Dubočanin, Jagoda Iličić, Fahrudin Kučuk, Muhidin Šarić…
M. Đ.
