Zašto Crni vrh zovu crnim vrhom kada niti je vrh, a ni crn nije?
Dalje prema Drini je Crna stijena, a u Đedovom polju Crne bare. Bit će da je onome ko je davao imena u to doba, valja bilo sve crno pred očima, jer ima toga još dosta sa crnim predznakom. Ili za to postoje neki dublji razlozi koje mi ne umijemo dokučiti.
Uz Crni vrh, sa lijeve strane puta, razbacana po visovima oblast pod imenom Kulina. Na vrhu desno, pored divlje deponije smeća, koja bez rezerve dokazuje da su ljudi bolest Zemlje, a onda uskim putem, desno, do seoceta Kosovača. Da li zbog kose, košenja ili kosova? Oblast je zagađena smećem, zarasla u nisko rastinje, ali put do nje postoji. Na tom mjestu je pronađen stari nož, za koji je kasnije utvrđeno da je keltskog porijekla.
Malo vidljivi tragovi postojanja Gradine jer su ljudi imali dobrog udjela u rasturanju svega. Jedan zidić je ostao sakriven i sačuvan ispod žila bukve. Sa tog mjesta se eksplatiše drvo, siječe sve što je deblje od pruta, to je vjerovatno i razlog onog uskog kolskog prolaza. Stanište zmijama, fazanima i divljim svinjama. Okružuju ga osmačka sela Kusonje i Snagovo… Ko traži pronaći će podatak da je u pitanju rimska utvrda i da se eksponati pronađeni na njoj nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
U selu Zolje nalazi se još jedna utvrda, ili njeni ostaci iz doba Rimljana. Dobro je da se zna, da ne bude poslije donijela nas roda…
