Okrutna Jerina, vladarica koja je ljubavnicima odrubljivala glave

Jako dugo stanovnici istočne Bosne prenose nasljednicima usmeno predanje o misterioznoj Jerini, okrutnoj vladarici tih dijelova zemlje.

Mještani istočne Bosne, od Stambolčića kod Pala pa sve do Drine su upravo ti koji generacijama dijele priču o Jerini, nemilosrdnoj ženi o kojoj nema baš pisanih tragova, ali imaju predanja koja su se prenosila šapatima uz ognjište.

Priča počinje kod Prače u starom Kula-gradu gdje se vide kameni zidovi koji svjedoče o nekoj, vrlo vjerovatno, posebnoj građevini. Magazin Aura je 2006. godine pisala o Jerini, a razgovarali su s tadašnjim, a i sadašnjim, načelnikom općine Pale-Prača Asimom Zecom. Naveo je da se nigdje ni ne spominje njihov Kula-grad već da samo imaju priče starih ljudi o njemu i o Jerini. navodi se da taj grad datira još iz IX vijeka i da se tu odvijao bogat život.

Prema predanjima, Jerina je odatle upravljala velikim prostorom u okolici. Bila je okrutna vladarica, navodi se. Birala je ljubavnike, s njima provodila noć, a nakon toga im je odrubljivala glavu. Tako je ona ubrzo u narodu postala i ostala kao Prokleta Jerina. Načelnik Zec je naveo da je navodno došla odnekle iz Smedereva i da zato postoji ona pjesma “Smederevo, grade od davnina, lijepo te je gradila Jerina…”

Navodi se da je bila velika zavodnica te da je uzimala za ljubavnika svakoga ko joj se svidi. Prema njima, držala je obližnju branu u svojim rukama i tako prijetila potopom kompletnog stanovništva od Hrenovice do Stambolčića.

Malo dalje od tog mjesta, naišli su na još predanja o Okrutnoj Jerini, samo desetak kilometara od Goražda u selu Hladilje – pričaju da je Jerina vladala lijevom obalom Drine i da je u blizini pećina koja se zove Jerinino dvorište.

Mještani navode da je u tim stijenama živa zazidana djevojka kao i da u pećinu niko ne može ući, ako bi neko ušao, ne bi više izašao. Magazin Aura piše da iz daljine vidi otvor koji podsjeća na prozor.

Navodi se i priča koja Jerinu povezuje i s Herceg Stjepanom, a koja prethodni mit povezuje sa zazidanom djevojkom. Stjepan se zagledao u Jerinu koja je vladala krajevima preko Drine. Zaljubili se jedno u drugu, čak je i vjenčanje bilo na pomolu. No – kako to biva u starim pričama – velike ljubavi obično tragično završe, Stjepan se ne oženi njome, a Jerina je nedugo umrla od tuge, a nakon smrti zazidali su je u kuli…

I preko granice Bosne i Hercegovine, u Srbiji, imaju svoju varijantu priče o Jerini. Prema Wikipediji, Prokleta Jerina je zapravo Jerina Branković (rođena Irina Kantakuzin) bila je srpska despotica, porijeklom Grkinja iz porodice Kantakuzina, žena despota Đurđa Brankovića, za koga se udala 26. decembra 1414. Bila je nepopularna u narodnom predanju i nazvana Prokleta Jerina. Po narodnom predanju njena vladavina je bila surova.

I sada djecu na tim prostorima plaše zločestom Jerinom, a ima li zrno istine u svim ovim pričama – ne zna se, baš kao što se ne zna je li okrutna ili prokleta…

(radiosarajevo.ba)